Spektakularni nadvožnjaci za divlje životinje – ekodukti

Saobraćaj znatno utiče na okolinu, a jedan od njegovih štetnih uticaja je i ugrožavanje životinjskog svijeta. Ovaj uticaj se prvenstveno izražava kroz fenomen presijecanja tradicionalnih (ustaljenih) puteva koji predstavljaju formiranu mrežu karakterističnu za svaki prostor, kao i kroz stradanja životinja koja su u takvim slučajevima neizbježna. Svaka od životinjskih vrsta koja nastanjuje određena područja zahtijeva specifičan tretman u pogledu obezbjeđenja njihovih puteva i očuvanja njihovih staništa.

Slika 1. Presijecanja ustaljenih puteva puteva i stradanje životinja

Povodom toga prilikom izgradnje saobraćajnica (autoputeva) prave se razni prelazi (iznad i ispod saobraćajnice) nazvani ekodukti (ili „wildlife crossings“). Ekodukti su namjenski izgrađene konstrukcije koje su predviđene za prelazak životinja preko kolovoza. Ekodukti predstavljaju skup ali efikasan metod smanjenja razdvajanja populacija koje prouzrokuju saobraćajne trase. Širina, oblik i vegetacioni pokrivač ekodukta u velikoj mjeri zavise od ciljne životinjske grupe za koju je konstrukcija prvenstveno namijenjena.

Slika 2. Ekodukt u Kanadi

Prilikom planiranja ekodukta, neophodno je izvršiti analizu prostora šireg područja kao i analizu stanja populacije ciljnih životinjskih grupa. To je naročito važno za šumske vrste, koje prilikom seobe nerado napuštaju šumsku sredinu.

Ekodukti imaju karakteristike mikro koridora, preko kojih prelaze mnoge jedinke.

U sredinama gdje na putevima nema vijadukta ili tunela, ekodukti predstavljaju ključnu višenamjensku mjeru za seobu i imaju glavnu ulogu u daljem razvoju faune u širem regionu. Ekodukti obično spajaju razdvojene dijelove prebivališta, te stoga imaju značajnu ulogu u prolazu brojnih vrsta beskičmenjaka i kičmenjaka

Cilj je prije svega da se povežu prebivališta na nivou ekosistema, za što je potrebno u obzir uzeti karakteristike postojećih prebivališta, kao i karakteristike projektovanja, izgradnje i ozelenjavanja ekodukta. Za lokaciju objekta treba izbjegavati područja u kojima bi znatan uticaj ljudi mogao umanjiti funkcionalnost prolaza.

Projektovanje i izgradnja

Preporučena standardna širina prolaza iznosi između 40-50 m (razmak između ograda), minimalna širina iznosi 20 m, te je u slučaju koridora predviđena za manje osjetljive vrste (npr. srna). Predviđena širina prolaza se povećava sa njegovom dužinom (omjer između širine i dužine mora biti veći od 0.8).

Ukoliko je riječ o zelenim mostovima, preporučena širina prolaza treba da iznosi >80 m (moguća je i do nekoliko stotina metara) čime se omogućava uspostavljanje veze u ekosistemu. Optimalna širina se određuje za svaki slučaj posebno, s obzirom na posebnu lokaciju prolaza. Predviđena dubina podnog dijela (osnove za rast) je 0.3 m za travu i biljke, odnosno 0.6 m za žbunje i 1.5 m za drveće.

Objekat mora imati zaštitu od svjetlosti i akustičnu izolaciju. Usmjeravajuće ograde duž puta pored prolaza, koje se upotrebljavaju za usmjeravanje životinja prema prolazu, neophodne su za optimalno funkcionisanje prolaza. S obzirom da su prolazi za životinje objekti koji imaju dugoročnu funkciju (50, 100 godina ili više), potrebno ih je pažljivo planirati, te je okruženje koridora životinja za koje je prolaz predviđen potrebno zaštititi. Pažljivo planirano održavanje koje se sprovodi redovno i stručno neophodno je za dugoročno funkcionisanje prolaza.

Neke od konstrukcija možete pogledati na sljedećim slikama.

Reference:

  1. Kajtezović, N.: Utjecaj izgradnje autocesta na fragmentaciju staništa, 2013.
  2. Palić, N., Cinac Dž.: Zaštita u sobraćaju, Visoka škola „Logos centar“, Mostar, 2015.
  3. Smjernice za projektovanje, građenje, održavanje i nadzor na putevima, Knjiga I: projektovanje; dio 1: Projektovanje puteva; Poglavlje 6: Put i životna sredina; Smjernica 4: prelati i prolazi za životinje
  4. Udruženje za zaštitu okoline Zeleni Neretva Konjic, Zaštita prirode međunarodni standardi i stanje u Bosni i Hercegovini, Novembar 2012.god.
  5. Ujedinjeni narodi. Odjeljenje za privredne i socijalne poslove, Odsjek za stanovništvo. World Urbanisation Prospects: pregled iz 2011.godine

Pretplatite se na YouTUBE kanal Going Green.

Leave a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *